ссылка тут РіРѕСЂРѕСЃРєРѕРї совместимость женщина лев мужчина СЃРєРѕСЂРїРёРѕРЅ РіРѕСЂРѕСЃРєРѕРї мужчина стрелец женщина козерог РіРѕСЂРѕСЃРєРѕРї любовь Рё секс телец РіРѕСЂРѕСЃРєРѕРїС‹ для СЃРєРѕСЂРїРёРѕРЅР° РЅР° 2016 РіРѕРґ РіРѕСЂРѕСЃРєРѕРї рыбы РЅР° вторую половину 2016 РіРѕРґР° РіРѕСЂРѕСЃРєРѕРї совместимости

Bruno Brindisi

Bruno Brindisi

Jedan od glavnih gostiju ovogodišnjeg MaFesta je i, vjerujem na oduševljenje mnogih ljubitelja stripa, Bruno Brindisi. Ovaj svestrani crtač, nama najviše poznat po svome radu na Dylanu Dogu, rođen je u Salernu 3. svibnja 1964. godine. Odmalena je zavolio strip (uostalom, na Mickeyju Mouseu je i naučio čitati), te posebno animirane filmove za koje je ispočetka pokazivao izrazito zanimanje. Tijekom adolescencije crtanje mu je predstavljalo samo običan hobi te mu nikad nije niti palo na pamet da bi mu u budućnosti to eventualno moglo prerasti i u posao. Usto, posebno je zanimljivo da Bruno Brindisi nikada nije pohađao umjetničku školu, tj. potpuno je samouk.

Okidač koji je taj njegov hobi pretvorio u posao dogodio se 1983. kada je kao maturant u srednjoj školi upoznao ekipu iz magazina "Trumoon”, gdje je objavio svoj prvi rad. Tamo je upoznao Roberta De Angelisa, Luigija Siniscalchija, Raffaela Della Monicu, Luigija Coppolu i mnoge druge od kojih je puno toga naučio. Zajedno su činili tzv. "Ekipu iz Salerna", i zbilja su, bez ikakve ljubomore i rivalstva, uživali!

Tri godine poslije (1986.) Brindisi napušta svoj posao snimatelja na nacionalnoj televiziji i posvećuje se isključivo crtanju stripova. Ubrzo nakon toga prodaje svoja prva dva projekta studiju Leonetti, a potom crta i nekoliko erotskih stripova za Blue Press i E.P.P. Dvije godine poslije (1988.) za magazine “Torpedo”, “Mostri” i “Splatter” crta priče “Snježne grude” i “Gospođe iz Aleksandrije”, a zajedno s kolegom Rafaelom Della Monicom 1990. godine potpisuje projekt “Only West Baby”.

Godine 1989. Brindisi uspostavlja prvi kontakt s izdavačkom kućom Sergio Bonelli Editore te dobiva probne scenarije za Nicka Raidera i Nathana Nevera, a već 1990. postaje član staffa Dylana Doga. Interesantno je spomenuti da je dosad za SBE nacrtao više od 3500 tabli (Dylan Dog, Nick Raider, Tex, Martin Mystère, Brad Barron), a ta znamenka svakim danom postaje sve veća i veća...

Njegov debi na Dylanu Dogu bila je epizoda “Zlo” (DD LU EX 51) prema scenariju Tiziana Sclavija, a za izdavačku kuću “Universo” 1992. godine crta prve epizode “Billiterija”, zabavnog serijala prema scenariju Giuseppea De Narda. Godinu dana poslije, po scenariju Claudija Nizzija, Brindisi crta prvi almanah Nicka Raidera pod naslovom “Privatni istražitelj” (NR LIB AL 1) te nedugo potom i još tri epizode istog junaka. Kao pravi svestrani crtač stripova, svoj dar je stavio i u službu Martina Mystèrea nacrtavši kratku priču “Nebo nad Sargaškim morem” (MM LIB SB 6), a udjela ima i u jubilarnome broju 300. Što se Brada Barrona tiče, Brindisi je potpisao prvu epizodu pod nazivom “Neljudi” (BB VČ 1) te parcijalno i zadnju epizodu. Sredinom devedesetih, u SAD-u u časopisu Heavy Metal, objavljen je njegov mini-serijal "Bit Degeneration", a desetogodišnju obljetnicu Dylana Doga obilježio je pričom "Dok vas smrt ne rastavi" (DD SD 43). Svi ljubitelji Texa koji su žarko željeli da Brindisi postane dijelom staffa njihova omiljenog rendžera na svoje su došli u trenutku kada je 2002. godine potpisao Texonea “Pustinjski grabežljivci” (TEX SA GIG 14), a kojeg je zbog obaveza na Dylanu crtao praktički dvije i pol godine. Netom poslije, Brindisi dovršava i priču koju je započeo prerano preminuli Vincenzo Monti - epizode “Madi Krik” i “Zaseda u ponoć” (TEX VČ 19 & 20) a najesen će svjetlo dana ugledati i premijerni Texov specijalac kojega je upravo on nacrtao.

Za Francusku izdavačku kuću Les Humanoides Associés radi na projektu Dedales na pričama “Le Fou de Dieu” (2005.) i “Le Sang Des Boyards” (2006.), no usprkos svim ovim nabrojanim izletima po različitim izdavačkim kućama, Brindisiju je ipak Dylan bio i ostao broj jedan jer je, kako on kaže, savršen za njegov ukus.

Inače, ukupno 33 Dylanove priče potekle su iz Brindisijeva pera, a među klasicima su definitivno “Dok padaju zvijezde” (DD SD 53), “Hotel duhova” (DD LU 68), “Netko nas zove odozgo” (DD SD 58), “Ksabaras” (DD VČ 32) i “U ime oca” (DD VČ 33).

U njegovoj karijeri praktički da nema žanra na kojemu nije radio - od znanstvene fantastike i erotike pa sve do detektivskih, povijesnih i avanturističkih priča - tako da ako se za ikoga može kazati da je svestran onda je to upravo Bruno Brindisi (kad smo već kod svestranosti, samo kratka napomena da je glazba njegova velika strast, a interesantno je spomenuti da njegove ilustracije krase CD skupine “Neri Per Caso”).

Kroz svoju karijeru već je dobio mnoštvo priznanja (ANAFI, Fumo di China, Cartoomics, Falconara), no sigurni smo da će još iho-ho njih tek uslijediti.

Sve u svemu, čovjek kojega vrijedi doći vidjeti, upoznati se i popričati koju riječ s njim... A o ponekom crtežu za uspomenu da ni ne govorim. Uostalom, zato MaFest i postoji...

Dubravko Šimić

Prevoditelj

Posjetitelji Online

We have 51 guests and no members online

MaFest Lokacije

- Pivnica "Pivac"
- Kongresna dvorana, Hotel "Meteor"
- Konoba "Kalalarga"
- Gradska galerija Antuna Gojaka
- Umjetnička galerija Gale Rica

Sve lokacije pogledajte na Google Mapi ovdje.

Presjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović pokroviteljica je 9. MaFesta.

Pretraga

MaFest Staff

Da bi sve prošlo kako treba, MaFestu je neophodan i kvalitetan staff. Stoga, ako ste stariji od 18 godina i želite se aktivno uključiti u stvaranje festivala te od toga imati i određene konkretne koristi - javite nam se! Naša e-mail adresa je:

info@mafest.com

Sponzori

       
Grad Makarska Turistička Zajednica Grada Makarska Mesna Industrija Braća Pivac Vrgorac Hoteli Makarska
       
Ožujsko Pivo Promet Makarska Ministarstvo Kulture RH Ožujsko Pivo
       
Premis Makarska Julius Meinl OTP Banka All In Makarska Riviera