ссылка тут РіРѕСЂРѕСЃРєРѕРї совместимость женщина лев мужчина СЃРєРѕСЂРїРёРѕРЅ РіРѕСЂРѕСЃРєРѕРї мужчина стрелец женщина козерог РіРѕСЂРѕСЃРєРѕРї любовь Рё секс телец РіРѕСЂРѕСЃРєРѕРїС‹ для СЃРєРѕСЂРїРёРѕРЅР° РЅР° 2016 РіРѕРґ РіРѕСЂРѕСЃРєРѕРї рыбы РЅР° вторую половину 2016 РіРѕРґР° РіРѕСЂРѕСЃРєРѕРї совместимости

Nicola Mari

nicola-mari


Nicola Mari
- (Italija) (Dylan Dog, Nathan Never)

Dodir gotike u Bonelliju

Nicola Mari talijanski je crtač stripova, poznat po svome mračnom, atmosferičnom i hermetičkom crtežu, tamnih sjena i izraza lica koja skrivaju najmračnije osjećaje i nemir skriven u dubini duše. Zato nije čudno što ga nazivaju i umjetnikom gotike u svijetu Bonellija. Jedan je od možda najkontroverznijih crtača iz Bonellijeve škole u zadnje vrijeme. Svojim neobičnim grafičkim izražajem definitivno ne podilazi ukusu klasičnog čitatelja Bonellija, tako da to vuče za sobom i malo kompliciraniji odnos ovog crtača s publikom... I nadalje, želimo li shvatiti Marija kao crtača, ponajprije ga moramo promatrati kao umjetnika…

Rođen je 26. 5. 1967., u talijanskom gradiću Ferrari. Nakon što je diplomirao na studiju umjetnosti “Dosso Dossi” u Ferrari, 1987. je debitirao u svijetu stripa za Edizione Edifumetto. Tijekom studija imao je kratko iskustvo na područjima tzv. ilustracija za odrasle i oglašavanja. Uspješno surađuje s izdavačkom kućom ACME, na časopisima “Mostri” i “Splatter” gdje crta nekoliko priča. Paralelno radi kao grafički dizajner, a surađuje i s izdavačkim kućama “Glamour International” i “Glittering Images”. Osamdesete ga još nisu definirale kao značajnijeg autora, no uskoro pronalazi svoju nišu na serijalu kojeg krajem tog desetljeća osmišljava tzv. Banda sa Sardinije.

Naime, od 1989. počinje službeno raditi za Sergio Bonelli Editore, na Nathanu Neveru, novome znanstveno-fantastičnom serijalu, u kojemu kao dio doista različitih crtača praktički odmah počinje privlačiti pozornost čitatelja na sebe svojim neuobičajenim crtežom. Prva dvodijelna priča “Zabranjena zona” (LIB 3) objavljena mu je 1991. godine, a zatim slijedi “U ponoru pamćenja” (SD 16/17) 1992. Znatno je mračniji i razigraniji od svojih kolega u staffu. 1994. izlazi almanah “Drevna stijena” (LIB alm 1), a svoju dominaciju u najmračnijem aspektu lika Nathana Nevera u serijalu potvrdio je dvjema sljedećim epizodama: “Vampyrus” 1993. (SD 24) i “Djeca noći” 1994. (SD 35). I jedna i druga prikazuju mračnu supkulturu svakodnevnice budućnosti, sveopću zaluđenost goth-metalom i niz neprilagođenih, depresivnih i mračnih aktera. Ah da, spomenimo i iznimno mračan hommage Stokerovom Princu tame. Upravo su mu te dvije priče i “Babilonska biblioteka” (LU 50) objavljene 1999. u američkom izdanju Nathana Nevera (Dark Horse), što dovoljno govori koliko je Marijev rad reprezentativan. Posljednje dvije priče za NN su iz 1996.: “Priča o Kathy Teller” (LU 56) u redovnoj seriji, te almanah 2006. “Mladi dani Nathana Nevera” (LIB alm 2). Kratka NN priča “Colonie” objavljena mu je u Ken Parker Magazinu 25., kao i druge dvije kratke “La Danza delle luci blu” i “Il mondo futuro”u drugim publikacijama .

Nakon jedanaest odličnih epizoda na NN-u, već iste godine, 1996. počinje crtati za staff Dylana Doga, čiji je i danas član. Nemojmo zaboraviti da Marijev stil evoluira, tako da ga u različitim epizodama možemo vidjeti u potpuno različitim izdanjima. Prvijenac u svijetu Dylana Doga bila je “Serial killer” (LU gig 9), kratka priča na 18 stranica, u suradnji s tandemom Sclavi/Marcheselli. Iste godine izlazi i epizoda “Phoenix” (SD 45), koja sadrži drsko i neobično kadriranje, filmske scene i sjene duboke i profinjene koje gotovo da poprimaju fizički oblik te koje stilistički kao da su posuđene iz njemačkog ekspresionizma. Godine 1998. izlazi “Anđeo osvetnik” (LU 63), posveta Bunuelovom “El ángel exterminador”, kojim potvrđuje svoj status osebujnog autora. Marijev umjetnički izričaj vezan je uz gotičku atmosferu koja prožima priče istraživača noćnih mora: sjene donose na površinu unutarnje tjeskobe likova i mračno zlo grižnje savjesti…

Dosad je za Bonelli potpisao 33 priču, od čega 11 Nathana i 22 Dylana, a istovremeno je imao i kratke izlete u drugim publikacijama. Tako 1992. radi s Bepijem Vignom na izradi tarot karata “Nathan Never: Tarocchi del Futuro” za “Lo scarabeo” iz Torina, a njegovi originalni crteži korišteni su 1996. i za kartašku igru “Nathan Never Card Game”. 1999. izlazi mu monografija u izdanju Glamour Internationala, “Nicola Mari, artista gotico”, ikonografski posebno značajna, i koja se razlikuje od ostalih u ediciji (uz De Angelisa i Roija) time što je pojačana velikim brojem neobjavljenih ilustracija izravno iz ladica autora. Godine 2008. izlazi mu prva priča u boji, “Poslovni čarobnjak”, koju između ostaloga možete procijeniti i svojim očima u knjizi broj 2 Libellusove kolor biblioteke.

Mari još odmalena vuče strast prema stripovima i odonda pokušava emulirati svoje omiljene umjetnike. Njegovi “duhovni učitelji” su mnogi, te svaki od tih autora predstavlja vrlo vrijednu lekciju za ovog crtača. Od stranih tu su Alex Raymond, Alex Toth, Moebius... a tu je i niz talijanskih imena poput Angela Stana, Carla Ambrosinija, Mila Manare i mnogih drugih. U stripovskom svijetu najviše je sklon Dylanu Dogu: u skladu je s njegovim svjetonazorom i kao crtaču mu je taj format najkompatibilniji s njegovim moždanim sklopom, izražajem i umjetničkim senzibilitetom, koje između ostalog želi prenijeti i čitatelju. Možda je problem što se Marijeva umjetnost ne temelji uvijek na klasičnoj ljepoti svijeta, primjerice žena: one su kod njega redovito mračne darkerice s pogledom dubokog ponora. No on zauzvrat uvijek evocira snažne osjećaje u umu promatrača, posebice u oniričkom svijetu Dylana Doga, a svi mi vrlo dobro znamo da u tom svijetu užasa svakodnevnice i zla i nije baš previše ugodno…

Danijel Kuzmić

Prevoditelj

Posjetitelji Online

We have 47 guests and no members online

MaFest Lokacije

- Pivnica "Pivac"
- Kongresna dvorana, Hotel "Meteor"
- Konoba "Kalalarga"
- Gradska galerija Antuna Gojaka
- Umjetnička galerija Gale Rica

Sve lokacije pogledajte na Google Mapi ovdje.

Presjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović pokroviteljica je 9. MaFesta.

Pretraga

MaFest Staff

Da bi sve prošlo kako treba, MaFestu je neophodan i kvalitetan staff. Stoga, ako ste stariji od 18 godina i želite se aktivno uključiti u stvaranje festivala te od toga imati i određene konkretne koristi - javite nam se! Naša e-mail adresa je:

info@mafest.com

Sponzori

       
Grad Makarska Turistička Zajednica Grada Makarska Mesna Industrija Braća Pivac Vrgorac Hoteli Makarska
       
Ožujsko Pivo Promet Makarska Ministarstvo Kulture RH Ožujsko Pivo
       
Premis Makarska Julius Meinl OTP Banka All In Makarska Riviera