Ovaj izvrsni Slovenac poznati je strip-autor, ilustrator, karikaturist, grafički dizajner, scenarist i filmski publicist.
Rođen je 1961. u Postojni, a živi, radi i muči se u Kranju. Njegov opus obuhvaća brojne dizajne, ilustracije, storyboardove, omote, filmske zapise, scenarije i plakate te preko 1200 tabli različitih stripova. Darko Macan, jedan od naših najpoznatijih strip-autora, izjavio je da je “Smiljanić vjerojatno najbolji scenarist za duge priče na području bivše Jugoslavije”. Uglavnom objavljuje u Sloveniji, a kod nas je objavio strip Deset dana koji su promijenili svijet u strip-reviji Q.
Predstavnik je takozvane “treće generacije” slovenskih strip-autora koja je svoj profesionalni put započela u drugoj polovini ’80-ih godina u političkom tjedniku Mladina. Bili su to žestoki, beskompromisni, angažirani, eksplicitni i provokativni stripovi koji su se bavili aktualnim društvenim uvjetima. U strip su unijeli elemente kojih dotad u domaćem stripu nije bilo: politiku, nasilje i eksplicitnu sekualnost. Rugali su se tadašnjoj vlasti i pomicali granice slobode. Zbog političkih pritisaka u tim godinama koristio je pseudonimom Vittoirio de la Croce i njime je potpisao politički serijal Hardfuckers koji je u tri albuma i više od 210 tabli progovorio o raspadu bivše države. U ’90-im godinama objavio je Obiteljske priče, seriju kratkih stripova u kojima je secirao obiteljski život i odnose, kao i ratne drame 1943. i 1991.
Godine 2016. s koscenaristom Marijanom Pušavecom dovršio je najopsežniji slovenski serijal Meksikajnarji koji čini pet albuma, odnosno 330 ručno obojenih stranica. Priča je to o slovenskim dragovoljcima koji su se sredinom 19. stoljeća (1864.-1867.) u Meksiku borili za cara Maksimilijana, brata cara Franje Josipa, a avantura u kojoj su sudjelovali i Hrvati završila je tragično za sve glavne sudionike. Smiljaniću je trebalo deset godina da dovrši taj zahtjevni projekt, a zbog tog stripa otputovao je i na studijsko putovanje u Meksiko kako bi istražio lokacije na kojima se priča događa, vrativši se potom doma s hrpom fotografija i knjiga. Najbolji slovenski strip-autor Tomaž Lavrič o tom stripu je izjavio: “Filigranski scenarij, živ i sugestivan crtež, dosljedna dokumentiranost povijesnog razdoblja, emotivna snaga likova, epska širina i smisao za detalje, jezgroviti dijalozi, savršena montaža i relevantna tema krase ovaj lijep i ambiciozan strip.”
Meksikajnarje je na njemački jezik prevela bečka izdavačka kuća Bahoe books: krajem 2018. izašao je prvi dio Miramare, u veljači 2019. Laibach (drugi dio), dok bi treći album (Meksiko!) trebao izaći do kraja ove godine. Prva dva albuma Pušavec i Smiljanić predstavili su u ožujku ove godine na strip-festivalu Nextcomic u Linzu i Sajmu knjiga u Leipzigu.
Kao strastveni filmofil, Smiljanić u svojim stripovima izdašno koristi filmski jezik, a njegove table su, kako kaže jedan strip-kritičar “precizne, originalne i dinamične”. Pobornik je francusko-belgijske škole realističnog stripa, mada nekad odluta u nepoznata područja i eksperimentalnija djela. U njegovim stripovima često se mogu pronaći i tragovi poezije.
Ovaj svestrani autor napisao je i tri knjige: o redatelju Samu Peckinpahu; o Spider-Manu i strip-junacima na filmu te o filmskoj glazbi. Dugogodišnji je suradnik i član uredništva filmske revije Ekran, a za reviju Mladina piše recenzije stripova. U kranjskoj knjižnici već petu godinu zaredom mjesečno organizira Strip večeri na koje poziva istaknutije domaće i inozemne autore, među kojima su primjerice bili i Igor Kordej te Štef Bartolić. Koautor je scenarija za cjelovečerni film Futura: na odprtem (2017.) redatelja Rudija Urana.
Nakon Meksikajnarja Smiljanić se vratio političko-provokativnim temama sa stripom Posljednji let Tonija Mrlaka, o pilotu helikoptera JNA, Slovencu koji je smrtno stradao u slovenskom ratu 1991. godine. Slučaj je to koji i nakon 28 godina još uvijek uzrokuje polemike i kontroverze u Sloveniji.
Njegov zadnji strip, biografija o najpoznatijem slovenskom piscu pod naslovom Ivan Cankar: podobe iz življenja proglašen je knjigom godine na Sajmu knjiga u Cankarevom domu i prodan je u nakladi od preko 2000 primjeraka.
Darijo Antunović
